Te p\u012bfao \u0384aore ra te muti<\/strong><\/p>\nE fa\u0384a\u0384ite\u0384itehia te parau n\u014d te p\u012bfao \u0384aore ra te muti, i roto i te tahi mau fa\u0384ati\u0384ara\u0384a e te parau p\u0101pa\u0384ihia ; i roto i te reo m\u0101\u0384ohi, ua rau te mau ta\u0384o, ha\u0384apatura\u0384a \u0384\u012brava, parau fa\u0384a\u0384ohipahia i roto i te mau fa\u0384a\u0384ti\u0384ara\u0384a, mau parau tahito \u2018aramoinahia e t\u00fc\u2019ati i te \u2018ohipa tahutahu e \u2018ite-ato\u2019a-hia i roto iho \u0101 ra i te mau peu tumu tahito, te \u0384ite e te \u0384aravihi rima \u0384\u014d tei fa\u0384aea mai e tae roa mai
\ni teie mahana i roto i te mau fenua n\u014d Porinetia. I t\u014d tahito ra, te vai ra te ao e te p\u014d, pi\u0384iato\u0384a- hia Havai\u0384\u012b (Tonofiti i te to\u0384o\u0384a-\u014dter\u0101). I ni\u0384a i te mau marae, e ha\u0384amorihia te v\u0101rua \u014d te tahi mau tupuna e te mau atua. I t\u014d te ta\u0384ata mana\u0384o, n\u0101 te atua i h\u0101pono i te mau ma\u0384i, te fa\u0384aora e te pohe.<\/p>\n
Muti<\/strong><\/p>\nE nehenehe te ta\u0384ata e te v\u0101rua ato\u0384a e muti i te tahi ta\u0384ata ma te tauturu \u0101nei m\u0101 te tauturu\u0384ore \u0101nei \u014d te tahu\u0384a ; n\u014d te muti,
\ne parauhia e matahiti e p\u012bfao, e \u0384uputara o na i te \u0384oromatua, te t\u0101ura, te atua ; ia ta\u0384\u016b o na, e mea \u0384eta\u0384eta te arata\u0384ira\u0384a e te
\nma\u0384itira\u0384a \u014d te mau ta\u0384o e nehenehe h\u014d\u0384\u0113 \u0384\u012brava ha\u0384amaita\u0384i e riro ei \u0384\u012brava fa\u0384a\u0384ino, ia hape h\u014d\u0384\u0113 noa a\u2019e \u0384aore ra e piti ta\u0384o.
\nE fa\u0384a\u0384ohipa te tahu\u0384a i te tupu : e rouru \u0101nei, e huare, e mai\u0384u\u0384u, e tupumoea (p\u0113\u0384ue \u0384aore ra h\u014d\u0384\u0113 \u0384apa n\u014d te p\u0113\u0384ue) n\u014d
\nte fa\u0384a\u0384oru i te tahi mero, fa\u0384atupu i te ma\u0384i, t\u0101parahi ha\u0384apohe i te ta\u0384ata n\u014d na te mau tao\u0384a. E ha\u0384aputu noa ia te tahu\u0384a i teie
\nnau tao\u0384a i roto i te pua-roa (\u0384ete). O P\u014dti\u0384it\u0101rire te atua n\u014d te tahu\u0384a e o Roa te atua i purehia e te apa (ta\u2019ata \u2018aita e roa\u2019ahia i te
\nmuti) n\u014d te p\u0101to\u0384i i te tahu\u0384a e t\u014d na nau teuteu \u0384aore ra feti\u0384i.<\/p>\n
P\u0101to\u0384i i te muti<\/strong><\/p>\nIa mar\u016b te t\u0101ura \u0384aore ra \u0384oromatua \u0384aore ra atua i te mau \u014d e te mau pure, \u0384ei reira te ma\u0384i e fa\u0384aorahia ai, ei reira t\u0101 na mau fifi e
\nte muti e tinaihia ai. Ua fa\u0384atupu te tahu\u0384a \u0384aore ra nau tahu\u0384a i te t\u016bro\u0384o (hevara\u0384a) n\u014d te tahi ta\u0384ata i pohe\u0384eiaha o na e h\u014dro\u0384a tu\u0384u\u0384tu\u0384u atu ai i te \u0384aiea (muti) i t\u014d na hua\u0384a, \u0384eiaha ato\u0384a i te \u0384aiora (muti ha\u0384apohe). Ia mana\u0384o te ta\u0384ata \u0384aore ra te \u0384\u014dp\u016b feti\u0384i e ua maemae \u0384aore ra ua pohe te tahi ta\u0384ata i te muti, e ta\u0384\u016b ia te tahu\u0384a i te tahurere (pure) n\u014d te t\u012bahi i te ma\u0384i hou a muti atu ai i t\u014d na puhi-\u2018airoto (\u2018enemi huna). E pi\u0384ihia ia \u00ab tahu\u0384ata\u0384ati\u0384i\u00bb. E i muri iho, ia pohe noa atu te puhi-\u2018ai-roto (\u2018enemi huna) i t\u014d r\u0101tou muti, e pi\u0384ihia ia r\u0101tou \u00ab tahu\u0384a-rahu-pohe \u00bb. Te ta\u0384ata m\u0101t\u0101mua t\u0101parahi h\u0384a\u0384apohehia e te tahu\u0384a, o te tapoa.<\/p>\n
Ia p\u0101to\u0384i te tahu\u0384a i te terero (muti), e nati ia r\u0101tou i te \u0384aha, e pi\u0384ihia ia r\u0101tou \u00ab natinati-\u0384aha \u00bb. Mai te mea e tohu r\u0101tou i te tahi
\nmau \u0384ohipa hou i t\u014d r\u0101tou tupura\u0384a, e pi\u0384ihia r\u0101tou tahutahu \u0384aore ra hi\u0384ohi\u0384o. N\u014d te p\u0101ruru ia r\u0101tou iho, e here te tahu\u0384a i te heret\u012b n\u014d te mea e mea tapu e te manamana te t\u012b. Ia ro\u0384ohia te tahi ta\u0384ata i te muti, e ti\u0384a te tahu\u0384a e paipai ia na n\u014d te t\u012bahi i
\nte ihoiho\u0101 \u0384aore ra i te \u0384oromatua. \u0384Inaha e parau roa te tahu\u0384a i te tahi pure pi\u0384ihia tupua, haetupua \u0384aore ra matahiti. Ei hi\u0384ora\u0384a, e tupua ato\u0384a te parau \u00ab \u0384Aitoa ! \u00bb \u0384aore ra \u00ab Kaitoa ! \u00bb (\u0384A \u0384amu i te \u0384aito) ; i teie mahana r\u0101 ua he\u0384e t\u014d na aura\u0384a : \u00ab Teie t\u0101 \u0384oe \u0384utu\u0384a! Teie t\u0101 \u0384oe m\u0101\u0384a ! \u00bb. E ruru e pure te autahu\u0384a n\u014d te ha\u0384ap\u016bai i te p\u0101to\u0384i muti ia \u0384utu\u0384ahia te \u0384enemi e ia
\nro\u0384ohia te moria (fa\u2019aorara\u2019a) \u014d te ta\u0384ata ma\u0384i. E mea hi\u0384o t\u016btonu te tahu\u0384a i te f\u0101ra\u0384a mai \u014d te mau t\u0101pa\u0384o tino \u014d te ma\u0384i i ni\u0384a e i
\nte mata-a-ta\u0384o ato\u0384a i vaho mai te ta\u0384i \u014d te \u0384\u014dtare i ni\u0384a a\u0384e i te tahi ta\u0384ata, \u0384oia e tohu mai i te parau n\u014d t\u014d na pohe.
\nMai t\u014d tahit\u014d r\u0101 e tae roa mai i teie mahana, ia f\u0101f\u0101 \u2018aore ra ia \u2018ite te ta\u0384ata i te t\u016bpapa\u0384u, \u2018aore ra \u2018oromatua, ia h\u014dtaratara te rouru i
\nni\u0384a i te upo\u0384o e te \u0384iri \u014d te tino t\u0101\u0384ato\u0384a, ia huru-\u0384\u0113 e tuhi ia taua ta\u2019ata ra, ia na ma te paraura\u0384a atu \u0384aitoa ! e pepe a’e o na i t\u014d na
\np\u0101reu i ni\u2019a n\u014d te t\u012bpou ia na n\u014d te t\u012bahi ia na ia horo atu.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Te p\u012bfao \u0384aore ra te muti
\nE fa\u0384a\u0384ite\u0384itehia te parau n\u014d te p\u012bfao \u0384aore ra te muti, i roto i te tahi mau fa\u0384ati\u0384ara\u0384a e te parau p\u0101pa\u0384ihia ; i roto i te reo m\u0101\u0384ohi, ua rau te mau ta\u0384o, ha\u0384apatura\u0384a \u0384\u012brava, parau fa\u0384a\u0384ohipahia i roto i te mau fa\u0384a\u0384ti\u0384ara\u0384a, mau parau tahito \u2018aramoinahia e t\u00fc\u2019ati i te \u2018ohipa tahutahu e \u2018ite-ato\u2019a-hia i roto iho \u0101 ra i te mau peu tumu tahito, te \u0384ite e te \u0384aravihi rima \u0384\u014d tei fa\u0384aea mai e tae roa mai i teie mahana i roto i te mau fenua n\u014d Porinetia.<\/p>\n","protected":false},"author":257,"featured_media":5779,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","footnotes":""},"categories":[8,35,55,56],"tags":[],"class_list":["post-5768","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-actualites","category-reo-maohi","category-hiroa","category-hiroa-reo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/257"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5768\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5779"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}